(Pe. Germano Gusmão)
Iha jornal nacional sira iha semana
hirak liu ba, ita nia matenek no político na’in balu insiste maka’as
los, atu loke fatin prostituisaun iha Timor-Leste hodi evita moras
HIV/SIDA iha Timor-Leste. Ema ne’ebé hanoin insiste maka’as los atu loke
fatin prostituisaun ne’e, ema ne’e Timor oan tebes ka ou ema ne’e keta
descendente hosi rai seluk kariak.
Cultura no trdição povo Timor desde
uluk, povo Timor iha fatin ne’ebé mak loke fatin prostituisaun iha sira
nia moris fatin? Iha português nia tempo keta fatin harí prostituisaun
iha karik, ita la dun rona. Iha fali Indonesia nia tempo, ema feto
Indonesia barak mak mai halo fatin prostituisaun iha Timor, li-liu iha
cidade Dili laran. Ne’e cultura aat ema Indonesia nian. ita Timor desde
beilara sira nia tempo, biar ema matenek sira dehan, povo primitivo,
maibe sei ha sensibilidade moral; sira la iha tradição eh cultura harí
fatin prostituisaun iha sira nia hela fatin, sa tan loke fatin
prostituisaun ba sira nia oan no bei oan sira.
1. HARÍ FATIN PROSTITUISAUN NE’E TRADIÇÃO CULTURA POVO TIMOR IDA NE’EBÉ NIAN?
Político na’in sira ne’ebé halon an
manu-aman los, lor-loron kokorek atu harí fatin prostituisaun, hatan
to’ok ba: Harí fatin prostituisaun ne’e povo Timor nia cultura duni ka
la’e? Povo Timor ne’e iha lian no cultrua oin-oin; povo Timor ida ne’ebé
mak harí fatin prostituisaun halo parte iha sira nia cultura ou
tradição prostituta? Povo Timor ida ne’ebé mak harí fatin prostituisaun
ba sira nia oan no ba sira nia beioan sira rasik iha Timor?
Povo Makassa’e sira iha tradição
prostituta? Povo Fataluku sira iha tradição prostituta? Povo Waimu’a
sira iha tradição prostituta? Povo Mambae sira iha tradição prostituta?
Povo Galolen sira iha tradição prostituta? Povo Idate sira iha tradição
prostituta? Povo Tetum Terik sira iha tradição prostituta? Povo Atoni
sira iha Oe-cussi iha tradição prostituta? Povo Kemak ho Bunak sira iha
tradição prostituta? Povo Tokodede sira iha tradição prostituta? Se
povo ida iha Timro-leste la iha tradição prostituta; ema timor oan
ne’ebé halo programa loke fatin prostituisaun iha timor-leste ne’e mak
traidór ba nação no ba povo timor – Leste.
3. TIMOR-LESTE NIA LUTA, LUTA BA SAI NAÇÃO PROSTITUTA?
Husu to’o ba ita nia fundador sira nação
Timor nian; sira uluk luta atu harí nação ida naran Repúplica
Democrática Timor Leste, sira hanoin atu harí fatin prostituta ba Timor
oan sira iha Timor-Leste independente? Husu to’o ba antigo combatentes
no veteran sira funu nian: sira durante tinan barak halo funu, sacrifica
sira nia an, sacrifice sira nia família uma laran, sacrifica sira nia
riku-soin hotu tan de’it atu bele alcansa Indepenência ba Timor-Leste;
sira hakarak duni Timor-Leste ne’e bele hetan fatin hodi harí
prostituisaun?
Se fundador sira nação RDTL no antigo
combatentes no veteran sira, la hanoin no la luta atu cira fatin
prostituisaun iha Timor – Leste; ema Timor oan ne’ebé halo programa loke
fatin prostituisaun iha Timor – Leste ne’e mak traidór ba fundador
sira nia luta. Nia traidór ba antigo combatente no veterano sira nia
luta ba Timor-Leste Independência. Saudoso sira ne’ebé mate barak ba rai
Timor – Leste, barak sira nia ruin sei namkari hela iha ai-laran fuik,
barak mos sira nia ruin la hetan ona; sira mate ba saida los? Político
na’in sira ne’ebé halon an manu-aman los, lor-loron kokorek atu harí
fatin prostituisaun, hatan to’o ba!
4. RELIGIÃO FALSO NINIA LIDER SIRA SAI FALI PROMOTORES DE PROSTITUISAUN IHA TIMOR LESTE
Iha tempo Indonesia grupo artista sira hodi sira nia cântico ida ho título “ Ai….ohin loron naran-naran de’it, óclu metan loron nian bela taka ba kalan”.
Ema religioso katak ema sira ne’ebé tuir vocação Maromak nian; sira nia
moris no sira nia knaar principal mak atu hanorin ema hatene Maromak,
hanorin ema hadomi Maromak liu hosi catequese, celebração liturgia, halo
serviço de caridade, etc. Atu sai ema religioso, sira hetan formação
especial kona ba vocação nuudar religioso. Hatais roupa religioso nian.
Sira nia serviço concentra liu iha Uma Kreda. Maibe ohin loron ema
religioso balu halo nar-naran de’it. Sira sai fali promotor hodi halo
produção promoção kondom ba povo. Promotor ba promoção localização de
prostituisaun iha Timor – Leste. Sira sai fali péritos kona ba moras
HIV/SIDA.
4. EMA RELIGIOSO FALSO SIRA NE’EBÉ LA IHA SERVIÇO RELIGIÃO NIAN MAK BA HALO FALI PESSOAL SAÚDA NIA SERVIÇO.
Ita nia governo desde primeiro governo
constitucional, prepara ita nia jovem barak ba estuda koba ba mediucina
iha rai Cuba no mos iha Indonesia. Oras ne’e, ita nia medico no pessoal
saúde sira barak ona mak mai halo serviço iha território tomak, até to’o
ona iha suco sira aldeia sira iha Timor laran. Ema medico sira mak
estuda koba ba moras no ai-moruk oin sa mak bele kura moras sira. Tanba
sa mak ema religioso sira ba ocupa fali ema medico sira nia knaar? Ema
medico mak estuda kona ba saida mak moras contagiosa sira hanesan virus
HIV/SIDA, maibe sira la halo serviço ida ne’e; enquanto ema religioso
mak ba fali sai promotor ba promoção kondom, promoção sexo saudavel;
halo ninia uma kreda la’os fatin atu haklaken Maromak nia Liafuan, maibe
sai fali promoção sexo saudavel. Igreja sai fatin promoção kondom.
Igreja condomização! Igreja
sexualização, em vez halo uma kreda sai fatin evangelização, sai fali
fatin kondomização. Em vez de halo uma kreda sai fatin hanorin
catequese, sai fali fatin sexualização. Ema relgioso, em vez de sai
profeta evangelizadora, sai fali profeta kondom, sai profeta
sexualizadora.
5. PROSTITUISAUN MAK PRIORIDADE BA DESENVOLVIMENTO NACIONAL?
Iha Timor laran tomak, li-liu ami sira
be moria iha foho, kuran ba necessidades básicas, hanesan: falta be mos,
saúde, estrada hodi acesso ba mercado, condição escola barak sei
sabraut hela. Maibe povo nia represenstate balu ko’alia maka’as kona ba
oin sa atu harí ona fatin ba prostituisaun iha Timor – Leste. Político
na’in sira ne’ebé “sarani” sira nia an “representante do povo” iha
ne’ebé los? Povo moris falta ba be mos la’os prioridade ba povo? Povo
moris la’o iha estrada aat la’os prioridade ba povo? Povo moris falta ba
centro saúde ne’ebé di’ak, la iha condição di’ak ba tratamento saúde
povo nian la’os prioridade? Povo nia oan sira estuda iha escola aat
la’os dificulta povo nia oan sira ne’e hodi estuda, la’os prioridade?
Povo ki’ak até balu ne’ebé hela keadas iha político no matenek na’in
sira nia baranda okos iha Dili laran, ne’e la’os prioridade? Programa
desenvolvimento nacional atu combata povo hamlaha.
Iha cidade Dili rasik sei iha ema ne’ebé
loron ida han dala ida de’it. Campanha político barato sira ne’ebé
dehan povo tem que han loron ida dala 3, iha ne’ebé los? Ita nia jovem
barak la iha fatin ba serviço ne’e la’os prioridade? Los duni, ema
político na’in sira manan osan barak ona, goza di’ak liu ona. Sira nia
familia no sira nia oan em geralmente ba escola hotu iha escola privado
sira ne’ebé qualidade di’ak maibe karun los, tan sira bele selu.
Habosok hela povo ki’ak nia oan sira iha escola pública ne’ebé barak
mak la iha condição.
Iha futuro ema boot sira nia oan sira
continua sai matenek, ema ki’ak no aileba sira nia oan sai ki’ak no
aileba nafatin. Tanba ema boot no riku sira hakarak duni goza sira nia
vida, buka gosto precisa duni loke fatin prostituisaun ba sira. Tanba,
se mak sei ba fatin prostituisaun ema sira ne’ebé iha osan!
Tan ne’e, político na’in sira ne’ebé
hanaran an povo nia ulun hodi hanoin, povo nia matan hodi haré, povo nia
ibun hodi ko’alia; afinal político camoflace de’it iha tempo campanha.
Kari rai rahun ba povo eleitor sira nia matan; ami quando manan sei halo
ida ne’e ba imi ou ida neba ba imi. Quando hetan tiha ona cargo iha
estado, haluha ona povo vontante sira. Povo sai sira nia kareta hodi
sa’e ba buka kadeira. Quando hetan tiha ona kadeira haluha tiha ona
povo. Político maukose! Maubobar, manipula povo!
NB:
Artigo ida ne’e la representa instituição Igreja ou Diocese Baucau
nian. Maibe ne’e idéia pessoal hosi Padre Germano Gusmão, Diocesano.
Hakerek na’in: Padre Germano Gusmão, hosi Diocese Baucau, hela iha
Diocese Baucau.
Matadalan