terça-feira, janeiro 10, 2017

Komisaria KFP Rekoinese Funsionariu Barak Kontra Lei

DILI – Provedoria dos Direitos Humanus e Justiça (PDHJ) rejista kazu 160 no kazu hirak nee, barak liu husi kazu mal administrasaun, involvimentu husi Funsionariu Publiku (FP) neebe nudar makina estadu.

Tuir Komisaria Komisaun Funsaun Publika (KKFP), Olandina Caeirro hateten, too agora Funsionariu Publiku (FP) kuaze 35 mil. Nee laos numeru kiik, maibe numeru boot.

Kuandu numeru boot hanesan nee, ita iha 100 too 200 kazus. Maske ita nia mehi katak labele iha mal administrasaun, mal jestaun, maibe ho numeru neebe boot klaru katak buat sira nee sei akontese,” dehan Olandina ba STL iha nia knar fatin, Colmera-Dili, Segunda (09/01/2017).

Caeirro haktuir, KFP rasik fo ona prosesu disiplinar ba FP seis sentus ital no prosesu sira nee konklui ona hamutuk sentu ital, balun husi tinan uluk, balun foun. Nia dehan, tuir lolos tinan ba tinan kazu bele hamenus, maibe realidade lae. Ida nee atu hatete katak funsionariu sira ninia dedikasaun ba estadu ida nee barak seidauk fo 100%.

Iha sorin seluk, Deputadu Bankada CNRT, Agostinho Lay konkorda dadus neebe mak PDHJ publika katak FP involve kazu mal administrasaun, tanba nee nia husu ba FP presiza atu hadia diak liu tan iha futuru. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (10/1/2017). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Governu Sentral Aloka 6 Miloens Ba Kada Munisipiu


DILI – VI Governu konstitusional liu husi Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) tinan ida nee, 2017 aloka osan 6 miloens ba kada munisipiu sira iha teritoria Timor Leste laran tomak.

Informasaun nee fo sai husi Vice Ministru Administrasaun Estatal, Tomas Cabral ba jornalista sira iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), wainhira remata enkontru ho administrador sira husi munisipiu 12, Segunda (09/01/2017).

Hau fahe tiha ona director sira nee, kada director ida asumi munisipiu ida, rua too tolu, diretor sira husi Estatal tenke akompania,” dehan Tomas.

Tomas salenta, iha mos despaixa Primeiru Ministru (PM), iha tan grupu tekniku permanente, involve husi diretor jeral husi ministeriu sira balun iha laran inklui grupu tekniku interministerial kada ministeriu iha diretor rua, ida definitivu, ida supliente. Sira fo asistensia tekniku ho asistensia politika.

Iha sorin seluk, Prezidente Autoridade Munisipal Munisipiu Baucau, Antonio Guterres dehan, alokasaun orsamentu husi Governu sentral ba munsipiu Baucau sedauk too entermus fiziku tenke liu husi sistema free balance ida. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (10/1/2017). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Parlamentu Nasional Budu Lei Rai

DILI - Sosiadade Sivil sira konsideira deputadu sira iha Parlamentu Nasional (PN) budu lei rai, tanba too ohin loron sira seidauk halo diskusaun ba lei rais, maske lei nee aprova ona iha perte jeneralidade.

Parlamentu Nasional iha Segundu Lejisltura aprova ona lei rai, no submete ba Prezidenre Republiaka atu promulga, maibe PR Ramos Horta iha momentu neeba veta tiha lei nee, seim public hatene nia razaun.

Tama fali ba iha Terseira Lejislatura, iha fulan Juinu 2016, Parlamentu Nasional halo fila fali diskusaun ba lei rai no aprova ona iha parte jeneralidade, maibe parte espesilidade seidauk halo diskusaun.

Entretantu lei rai importante, tanba ho lei rai maka ema estranjeiru bele mai investe iha rai laran, se bainhira lei rai laiha maka ema sei la mai halo investimentu.

Nunee mos tanba rai halo ema bele oho malu no lori malu ba Tribunal inklui kria inestabilidade iha rai laran, tanba nee maka diak liu Parlamentu Nasional halo ona diskusaun ba lei rai no labele budu hela iha gaveta. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (10/1/2017). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

PN Halo Diskusaun Ba Lei Pensaun Vitalisia

DILI – Lei pensaun vitalisia neebe maka durante nee publika kestiona, Deputadu sira iha Parlamentu Nasional, sei halo diskusaun iha parte espsilidade.

Lei pensaun vitalisia tuir lolos deputadu sira atu halo diskusaun iha horseika, Segunda (09/01/2017), maibe adia fila fali ba ohin Tersa (10/01/2017), tanba deputadu sira lapriensia korum.

Prezidente Parlamentu Nasional Aderito Hugo da Costa hateten, Aban nee ajenda importante tebes konaba negosiasaun fronteira maritime ninian, xefi bankada sira intera hotu kondisaun ida.

Ita ajenda ba aban ho konsideirasaun prezensa maximu deputadu sira nian iha aban lokraik ba diskusaun lei pensaun vitalisia,” Aderito, iha plenaria, Segunda (09/01/2017).

Iha fatin hanesan xefi bankada CNRT Natalino dos Santos sujere ba meja Parlamentu Nasional atu dois tarsus deputadu sira marka prezensa lei pensaun vitalisia tenke aprova.

Entretantu xefi bankada Fretilin Aniceto Guterres hateten se adia tanba hakarak prezensa masimu deputadu hotu, nia labele garante liu fali oin nee ona, deputadu sira balu ohin tanba laiha nee tanba moras. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (10/1/2017). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Kompañia aéreu timoroan duun polítiku Governu nian tanba lakon dolar millaun tolu

Kompañia aéreu Air Timor - ne'ebé suspende ona iha loron-tersa semo entre Díli ho Denpasar (Indonézia) - iha loron-segunda ne'e responsabiliza ona Governu tanba desizaun sira ne'ebé halo empreza lakon dolar millaun tolu iha tinan ikus ne'e.

Iha konkretu, empreza esplika liuhosi komunikadu, desizaun hodi fó lisensa ba empreza datoluk ida hodi semo ba Díli hodi aumenta kapasidade maka'as iha dalan semo, taxa sira hosi okupasaun menus hosi 50% no lakon maka'as iha loron-loron ho folin dolar rihun 10.

"Iha tinan ualu ikus ne'e, ami harii empreza di'ak ida Timor nian, ami sai hanesan kontribuinte boot no apoiante ida Turizmu no Governu nian", refere hosi Abessy Bento, diretór Air Timor nian.

"Iha tinan ida nia laran polítika governu nian estraga ami", nia hatete.

Inácio Moreira, visi-ministru Obra Públika, Transporte no Komunikasaun nian - ne'ebé nia naran refere iha nota Air Timor nian - rejeita ona ba Lusa nia responsabilidade ka Governu nian kona-ba saida maka hanesan "problema internu hosi empreza privadu ida".

"Air Timor hanesan empreza privadu ida no Governu laiha responsabilidade ba empreza privadu sira, trata de'it regulasaun sira. Laiha responsabilidade ruma hosi Governu iha asuntu ne'e", nia hatete.

"Iha Timor-Leste iha merkadu livre no ha'u ka ema ruma hosi Governu labele interfere iha asuntu ne'e. Governu labele interfere. Sira iha problema internu sira, inklui laiha kapasidade jestaun no labele mai iha ne'e akuza Governu tanba responsabilidade", nia hatete.

Iha nota, Air Timor esplika katak iha fulan-Janeiru tinan liubá empreza rejista tiha ona nia lukru aas liu - dolar rihun 940 - ho líkidu ida hamutuk dolar millaun 1,5, no desidi tiha ona hahú semo ba Darwin no aumenta ligasaun sira to'o Singapura ba semana ida dala haat".

Maibé, tuir nia esplika, desizaun hosi Governu hodi fó lisensa operasaun nian, iha tinan 2015 nia rohan, ba NAM Ais (subsidiáriu Sriwijaya, ne'ebé halo ona semo entre Timor-Leste ho Bali) hamosu kapasidade exsesivu iha dalan semo nian.

"Iha fatin barak ne'ebé disponível kompara ho asaun hosi merkadu ne'ebé maka kompañia aéreu tolu konsege de'it hetan 50% resin ka ladún iha okupasaun. Dalabarak kompañia aéreu sira presiza 70% ba pontu ekilíbriu nian", nia refere.

Ne'e halo diminuisaun hosi folin ba dolar 70 tuir perkursu (setor), "ki'ik liu hosi presu normal sira merkadu nian", ho NAM Air "evakua" pasajeiru sira iha Sriwijaya iha loron sira ne'ebé ladún iha interese no Air Timor tenki hetan kapital hodi taka "lakon maka'as sira hamutuk dolar rihun 10 loron-loron".

Air Timor nia lakon iha fulan-Dezembru 2016 ultrapasa ona dolar millaun tolu.

Abessy Bento refere katak empreza "gasta ona dolar millaun resin hodi harii Air Timor hanesan kompañia aéreu timoroan lokal, forma ona ema lokal sira iha estranjeiru no tenta ona harii kompañia aéreu ida ne'ebé Timor bele senti orgullu".

Empreza hanesan liuliu krítika hosi polítiku ne'ebé hatete katak adopta hosi visi-ministru Transporte, Inácio Moreira, ne'ebé "permiti ona atu NAM no Sriwijaya halo operasaun semo to'o tinan 22" moris nian.

"Iha fulan-Abril 2016, visi-ministru husu ona ba Air Timor atu hahú halo operasaun ho Airbus A320 foun ida hahú fulan-Juñu, tanba nia aeronave iha tinan 18 no la'ós hanesan konfiansa. Nia afirma ona katak kompañia aéreu rua seluk kumpri mós no sei interompe semo sira NAM nian. Air Timor respeita ona maibé empreza sira seluk la'e", refere hosi Air Timor.

"Polítika atual hosi Governu hodi apoia de'it empreza indonéziu sira no la apoia kompañia aérea lokal ida ne'ebé fó serbisu ba timoroan sira hanesan la loos", nia esplika.

Air Timor esplika katak Governu desidi renova lisensa ba NAM to'o tinan 2017, ne'ebé reprezenta "lakon ida", nune'e maka foti desizaun hodi suspende ligasaun loron-loron ne'ebé mantén ho Bali.

"Públiku timoroan agora husik ho monopóliu ida: empreza ida agora kontrola dalan ne'ebé iha operasaun ho aeronave sira ne'ebé iha tinan 22 resin", nia esplika.

Air Timor nota mós katak folin ki'ik iha dalan ba Bali atribui parte hosi pasajeiru sira ne'ebé halo viajen entre Díli ho Singapura (hodi estabelese depois ligasaun sira ba destinu sira seluk) nune'e hamenus mós ba semo dala rua iha semana ida entre nasaun rua ne'e.

SAPO TL ho Lusa

quinta-feira, dezembro 22, 2016

Lansamentu Livru Partidu CNRT, Xanana: Partidu Fahe Osan No Sasan Povu Sei La Hili


DILI – Prezidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmao, halo lansamentu ba livru CNRT ho Titulu Hari, Hametin no haburas Partidu CNRT.

Iha Lansamentu nee Prezidente CNRT Xanana hateten partidu too ba fahe osan no sasan ba povu sei la hili, maibe povu hili tanba programa hodi tau atensaun ba moris povu nia. Tuir Xanana katak Timor oan seidauk estende estadu, seidauk tau iha leten, ba interese povu no interese rai nia, maibe iha 2007, mosu ona ho objetivu loos ida, mosu ona hanoin loos ida, hodi tau aas interese povu nasaun no interese estadu nia.

Povu hili partidu ida tamba nia programa diak, se programa la iha povu sei la hili, tamba elisaun 2017 nee iha partidu hamutuk 30 resin, maibe povu hatene atu eskolla hodi hili, hau too ba fahe osan no sasan, povu sei la hili ida nee, povu hakarak hare nia moris nee atu ba neebe, tanba ita komprende prosesu konstrusaun estadu nee, husi povu tanba nee ita tenke tau nafatin ita nia ulun katak prosesu konstrusaun estadu tenke iha ita nia ulun, partidu bele iha governu e la iha governu nia tenke kontribui ba prosesu konselidasaun estadu nia,” hateten Xanana, iha seremonia lansamentu neebe halao iha Hotel Turizmu, Kinta (15/12/2016).

Xanana mos aumenta tan katak hari, hametin no haburas CNRT laos mai tamba Xanana, maibe mai tanba hanoin konaba partidu nia hanoin, nia hahalok, hodi fo dalan ba diskusoens, neduni nia falisita hodi lori nasaun no povu nia ba futuru ho diak.

Iha fatin hanesan Intrudus no Hakerek Nain Ba Livru Partidu CNRT Julio Tomas Pinto hateten atu hakerek no tau hamutuk opiniaun sira no mensajen, kuandu Vise Prezidente CNRT Januario Pereira kontaktu, atu buka Prezidente Partidu Xanana nia mensajen sira neebe hatoo iha primeiru kongresu klibur professiol.

Nune mos Reprezentante Hakerek Nain ba livru CNRT Agio Pereira hateten wainhira sira koalia konaba partidu politiku, nee mos phenomena foun ida iha nasaun nia laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/12/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Asosiasaun Profisionais Edukasaun Realiza Konferensia Nasional

Frente

DILI Frente Revolusionariu Timor Leste Independente (FRETILIN) nudar partidu istoriku iha Timor Leste. Partidu ida nee atu hasoru eleisaun Prezidensial no Parlamentar mak asosiasaun profisionais edukasaun militantes partidu Fretilin halao primeira konferensia nasional hodi define politika.
Informasaun nee fo sai husi Prezidente Komisaun Organizadora ba primeira konferensia nasional ba Asosiasaun Profisionais Edukasaun Militantes Partidu Fretilin, Filomeno Dos Reis Belo ba jornalista iha sede CCF, Sabadu (17/12/2016).
Objetivu mai hamutuk iha nee atu harii, hametin estrutura asosiasaun nian hanesan mahon ida neebe atu bele fo apoiu tomak ba partidu Fretilin hodi hasoru eleisaun 2017,” dehan Prezidente Komisaun Organizadora.
Filomeno haktuir, eventu nee hanesan eventu konferensia nasional ba asosiasaun profisionais edukasaun militantes partidu Fretilin nian, mai hamutuk husi 12 munsiipius 65 portu administrativus inklui Rejiaun Autonomo Oecusse hamutuk ema atus ida tolu nulu resin lima (135).

Iha sorin seluk, Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lu-Olo dehan, konferensia nasional ida nee hodi harii asosiasaun profisionais edukasaun militantes partidu Fretilin nia orgaun nasional. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (22/12/2016). Raimundo S. Fraga

Kazu Emilia PN Husu MJ-Tribunal Halo Aprosimasaun Ho Portugal


DILI-Membru Parlamentu Nasional (PN) husi bankada Partidu Demokratiku husu ba Ministeiru Justisa no Tribunal, atu halo aprosimasaun ho Governu Portugal, para lori arguida Emilia Pires fila mai Timor Leste.
Deputadu Virgilio Hornai hateten, akordu ekstradisaun entre Portugal ho Timor, neebe atu halo ektradisaun ba arguida Emilia Pires mai Timor sei defisil oituan. Tanba nee husu ba Ministru Justisa no Tribunal halo tok esforsu aprosima ho sira iha neeba para  haruka arguida Emilia Pires mai voluntariamente atu kumpri justisa iha rai laran.
Ida nee meus pasifika ida ho aprosimasaun sira hanesan nee, bele lori arguida Emilia Pires fila mai Timor hodi kumpri justisa,” dehan deputadu Virgilio ba STL, iha PN, Dili, Kuarta (22/12/2016).
Liga ba desizaun definitive husi Tribunal, deputadu Virgilio hateten, sira Iha direitu ba rekursu desizaun Tribunal primeiru  instansaia neebe ke ho akordaun definitivu  tinan 7 ho 4 ba autor nain rua .

Nia dehan, Maske nunee ema hare Emilia nia prezensa iha G7+ neebe nia maka lidera ba, maibe   G7+ neebe maka Timor leste lidera nasaun nasaun sira n suf dezenvol neebe kolia frajilidade justisa, seguransa kestaun social. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (22/12/2016). Carme Ximenes

Tilman: Letura Akordaun Vale, Emilia Tenke Asina Notifikasaun

DILI – Tribunal Distrital Dili (TDD) aplika ona letura akordaun ho pena Prizaun tinan 7 ba Arguida Emilia Pires, maibe wanhira akordaun nee vale so Arguida Emilia tenke asina notifikasaun, se lae akordaun nee la vale.

Lia hirak nee hatoo husi Jurista Manel Tilman, ba Jornalista sira, iha nia knar fatin Pantai Kelapa Dili, Kuarta (21/12/2016).

Klaru ita bele uza meus ida liu husi Embaixador Timor Leste iha Portugal atu notifika nia, akordaun nee so vale kuandu hetan Arguida Emilia hodi asina, se naun serke dehan katak julgamentu iha revelia, maibe nee lae, nia julgamentu iha oin, too sentensa maka la iha, agora sentensa nee tenke notifika ba Arguida Emilia,” hateten Tilman.

Jurista Tilman mos hatutan tan katak  prokurasaun nee bele advogadu reprezenta, simu mos notifikasaun, se hanesan nee la presiza Emilia iha oin ida, ida nee fromalidades deit. Konaba kumpri ka la kumpri, nee sei iha rekursu, kuandu senteza transitada iha julgadu katak liu tiha 15 dias maka advogadu la halo rekursu, tenke hatun ona orden ba Polisia atu kaer arguida.

Iha parte seluk Observador Justisa Jasinto Rui de Fatima hateten TL nia embaixada iha nasaun barak inklui mos Portugal, tanba nee tenke serbisu hamutuk ho governu Portugal hodi lori fila Arguida Emilia mai para kumpri nia sala. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (22/12/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Dupla Nasionalidade Estraga Nasaun, Lere: “Emilia Pires Ezemplu Ona Ba Ita”

DILI –  Xefe Estadu Maior Jeneral Falintil Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) Major Jeneral, Lere Anan Timur, la konkorda ho lideransa nasional balun neebe dupla nasionalidade, tanba nee konsidera Emilia Pires sai ezemplu ona ba Timor.

Kestaun nee Major Lere fo sai ba jornalista sira, iha Kuartel Jeral Fatuhada, Dili, Kuarta (21/12/2016), hafoin seremonia promosaun diviza ba soldadu, kabu no sarjentu hamutuk nain 21.

Ba hau Lere, hau nasionalidade ida deit, mate ga moris nasionalidade ida deit, mais Emilia nee nasionalidade rua. Agora lei mak tenke halo oinsa para lori nia mai kadeia tanba ita nia lei mak nuanee, mais problema importante mak nasionalidade nee ida, se mak sai prezidente, se mak sai ministru nasionalidade nee ida, ida nee mak dehan ita hadomi ita nia rai, se nasionalidade rua Emilia Pires ezemplu on aba ita, nia halai on aba Portugal, nia komesa dehan ona Tribunal iha Timor ladiak, mais afinal o Timor, agora o mai koalia fali o nia rai entaun o la serve, diak liu o hasai tiha nasionalidade Timor ba ona Portugal, mais hau la preokupa Emilia Pires ga Se mais hau preokupa mak nasionalidade hat lima nee ida nee mak hau preokupa,” dehan Lere.

Nia haktuir, Emilia Pires iha nasionalidade rua, mais lei mak tenke forte para oinsa lori fila nia mai para tama kadeia tinan hitu, tanba nee lei.

Iha sorin seluk Deputadu, Jose Luis Guterres dehan, hanesan sidadaun tuir lei tanba tribunal halo ona desizaun, needuni tribunal nia knar, prokurador nia knar, hanesan mandatu kapturasaun sira mak hatene. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (22/12/2016). Lucia Ximenes/Natalino Belo

Jornal Nacional

Fretilin aumenta apoiu antes tinan eleitoral iha Timor-Leste - sondajen

Fretilin aumenta ona nia apoiu eleitoral iha Timor-Leste no halibur iha fulan-Novembru maioria hosi preferénsia sira hosi timoroan sira, tuir estudu ida ne'ebé hatudu diminuisaun hosi númeru indesizu sira no hosi eleitor sira ne'ebé laiha partidu.
Estudu, ne'ebé maka Lusa hetan asesu, hatudu katak 44% hosi ema sira ne'ebé tuir estudu deklara asosiadu ka simpatizante Fretilin nian - agora daudaun hanesan partidu boot daruak timoroan nian - liu hosi sira ne'ebé deklara preferénsia ne'e iha Outubru 2013, bainhira halo estudu anterior.

Forsa polítika ne'ebé hetan liu votasaun iha 2012, Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), agora mosu hanesan forsa polítika daruak, mantén nível hanesan apoiu nian iha sondajen ne'ebé halo iha 2013 ka 19%.

Sondajen ne'e halo hosi Insight Lda ho supervizaun hosi Chesapeake Beach Consulting ho hosi Institutu Republikanu Internasional (IRI) entre loron 07 no 24 Novembru no envolve entrevista hamutuk 1.200 iha munisípiu tomak 13 iha Timor-Leste.

Estudu analiza persepsaun ekonómiku sira, polítika sira no sosial sira kona-ba Timor-Leste no relasaun hosi nasaun nian ho estranjeiru, entre aspetu sira seluk no fó sai iha momentu ida ne'ebé hahú ona debate iha Timor-Leste ba eleisaun prezidensial sira no lejislativu sira iha tinan oinmai.

Bainhira indika kona-ba partidu nebe sira apoia ka sira simpatiza, 3% identifika Partidu Demokrátiku (antes 4% iha 2013) no 2% Partidu Libertasaun Povu nian (PLP), forsa polítika foun.

Zona sira ho apoiu maka'as ba CNRT maka munisípiu Díli ho Ermera, Fretilin nian maka Díli ho Baucau, PD maka Ermera no Lautem, PLP iha Baucau ho Díli no Khunto iha Bobonaro ho Ainaro.

Tuir estudu, persentajen hosi ema sira ne'ebé laiha partidu ruma tuun hosi 28 ba 15% no númeru hosi ema sira ne'ebé laiha desizaun tuun ba 13% kompara ho 2013.

Maioria hosi 81% konsidera katak vota ba partidu seluk ida no balun hatudu "konkorda maka'as" ba partidu ne'ebé sira apoia hodi halo koligasaun ho partidu seluk ida.

Bainhira hatán kona-ba tansá sai simpatizante hosi partidu ida, 27% hatete katak tanba hanesan di'ak ba nasaun, 17% tanba família iha ligasaun ba partidu ka tanba luta ho partidu no 15% tanba hanesan fundador nasaun nian.

Iha avaliasaun ba partidu boot tolu haree aumentu ida hosi sira ne'ebé iha opiniaun "favorável tebes" ba Fretilin - hosi 63% iha 2013 ba 75% iha tinan ne'e -, ho diminuisaun iha avaliasaun hanesan ba CNRT (hosi 74% ba 57%) no ba PD hosi 48% ba 26%.

PD hanesan partidu ida ne'ebé iha persentajen avaliasaun "ladún di'ak", 20%, kuaze dobru hosi CNRT (11%) no ki'ik tebes kompara ho Fretilin.

Ba metade hosi ema sira ne'ebé tuir entrevista, Fretilin hanesan partidu ne'ebé sira fiar (58%), iha liu polítika di'ak sira (55%), iha liu apoiante sira hosi reforma demokrátiku sira (54%), lideransa metin liu (56%) no iha liu empeñu hodi kombate korupsaun (56%) no ida ne'ebé iha liu líder joven sira(54%).

Konsidera mós katak aprtidu iha polítika ekonómiku ne'ebé di'ak, seguransa, edukativu no saúde, ne'ebé apoiu liu feto sira no "relijiozu liu".

Iha elementu sira hosi estudu ne'ebé iha opozisaun ho rezultadu sira hosi eleisaun 2012 nian ne'ebé maka manán hosi CNRT, ho votu 36,66%, hasoru 28,87% ne'ebé Fretilin hetan.

Estudu hatudu katak 44% hosi ema sira tuir entrevista hatete katak vota iha Fretilin kontra 29% hosi ema sira ne'ebé hatete katak vota iha CNRT.

Diferensa seluk refere iha índise hosi partisipasaun, ne'ebé iha 2012 maka 74,78% no iha estudu ne'e hatudu 86% vota ona.

Dimitar Stojkov, diretor IRI iha Timor-Leste, hatete katak hanesan normak diferensa iha númeru sira partisipasaun nian tanba, hanesan akontese iha nasaun sira seluk, iha nafatin ema sira ne'ebé la vota maibé hatete katak sira ba vota.

Kona-ba apoiu partidáriu, nia hatete katak sondajem ne'e la'ós hanesan "verifikasaun hosi eleisaun sira 2012 nian" no atu bele uza komparasaun ne'e ba estudu 2013 nian, ne'ebé "fó rezultadu hanesan tebes" ba votu sira tinan anterior nian.

Estudu tinan ne'e iha marjen ida sala nian ne'ebé la liu hosi 2,9% iha intervalu médiu no nível konfiansa ba 95%.

Hodi kompara uza ona sondajen hanesan iha 2013, maibé halo iha momentu ne'ebé la hanesan, liu tinan ida hafoin eleisaun sira, la hanesan ho agora, halo antes hosi prezidensial sira no lejislativu sira 2017 nian.

SAPO TL ho Lusa

Otimizmu timoroan rekoñese esforsu atu kredibiliza instituisaun Estadu - ministru


Ministru Estadu Timor-Leste konsidera rekoñesimentu ida "hosi esforsu" ba kredibiliza instituisaun Estadu kona–ba sondajen ne’ebé ohin fó sai, hatudu katak  populasaun apoiu projetu sira nasaun nian no asaun hosi ninia líder sira.

Agio Pereira koa’lia ba ajénsia Lusa kona-ba rezultadu hosi  sondajen ida ne’ebé realiza hosi  Insight Lda hetan supervizaun hosi Chesapeake Beach Consulting no Instituto Republicano Internacional (organizasaun laós –governamentál ida), ne’eb’e hatudu katak  maioria timoroan  konkorda  ho projetu prinsipál Governu nian, inklui polémiku oioin, no forma oinsa gasta osan hosi fundu petrolíferu.

Maioria inkiridu sira nota " di’ak tebes" ka "di’ak" instituisaun Estadu, inklui xefe Estadu, Governu, parlamentu, forsa seguransa no tribunál.

Agio Pereira afirma katak  bainhira  IV Governu simu pose, iha 2007, " prioridade ida maka buka hetan fila fali konfiansa povu nian iha  instituisaun Estadu", prosesu ida ne’ebé  hahú hafoin krize 2006  no atentadu kontra Prezidente tempu ne’ebá José Ramos-Horta, iha 2008.

"Dezde tempu ne’ebá, prosesu unidade no estabilidade hotu sai  sustentável tebes no opiniaun nomós konfiansa ne’ebé reflete iha sondajen ne’e  reflete moos ba susesu ne’ebé  halo ona", nia konsidera.

Ministru Estadu no  Prezidénsia Konsellu Ministru rekorda katak realidade kada tinan entre 2002 to’o  2008 Timor-Leste " moris iha krize" no  dezde iha ne’ebá, durante tinan ualu ikus ne’e, " pás no estabilidade jere tuir nia dalan".

Imajen  pozitivu hirak ne’ebé inkiridu sira fó ba instituisaun sira reflete, ninia opiniaun, rekoñesimentu "katak instituisaun hirak ne’e kontribue ba ambiente pás no estabilidade, di’ak ba povu atu hala’o ninia laiha interrupsaun ba  instabilidade no tauk".

Relasiona  apoiu ba projetu boot sira, Agio Pereira haktuir katak  sai importante iha, liu duké kritika, " debate maka’as" hosi sosiedade sivil no partidu sira  no refere "konverjénsia iha polítika estratéjika entre forsa boot rua, CNRT no  Fretilin, ne’ebé iha responsável direta ba projetu hirak ne’e".

"ida ne’e moos relasiona direta ho  aspetu pozitivu seluk iha sondajen, katak apoiu fó ho  forma hanesan  Fundu Petróleo e’ebé agora uza hela. Krítika negativu sira relasiona ba megaprojetu sira mooa liga ba Fundu Petrolíferu", nia afirma.

Kestiona kona-ba dúvida ne’ebé  númeru sondajen  bele foti, Agio Pereira haktuir katak importante " buat hotu iha debate públiku" no ne’e hanesan retratu kiik ida " iha tempu presiza" ne’ebé bele evolui.

"Maibé importante mai ha’u atu ema sira iha  atitude pozitivu kona-ba futuru. Buat barak halo ona  maibé buak barak maka sei halo , nia afirma.

"Sondajen  reflete preokupasaun real povu nian, inklui skona-ba infraestrutura ne’ebé sei inplementa ne’ebé afeta direta sustentabilidade dezenvolvimentu nasionál no vida hosi kada individu no família", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Governu Tenke Kontrola Elektrisidade Mate Lakan

DILI – Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) Deputadu Aurelio Freitas Ribeiro hatete, Elektrisidade Mate Lakan bele Estraga sasan elektroniku, iha  uma laran, tanba nee governu liu husi Ministeriu Obras Publiku Transporte Komunikasaun tenke kontrola ahi mate lakan iha kapital Dili.

Tuir Deputadu Aurelio katak, Elektrisidade mate lakan tanba planu politika ladun diak, implementa projetu elektridade laliu husi tenderizasaun no estudu viabilidade, kada kompania ba sukat halo projetu elektrisidade, kualidade fiu no airin sira nee laiha, lakleur aat.

Ami eziji ba governu liu ministeriu obras publiku transporte komunikasaun liu vise ministru trata asuntu elektridade tenke fo orentasaun ba tekniku sira tun kontrola lina elektridade atu nunee bele halo mantensaun no hadia tanba lakon ona osan lubuk ida ba energia elektridade,” dehan Aurelio ba STL, Tersa (20/12/2016) iha knar fatin PN.

Nia hatete, Ahi mate lakan fo risku boot ba sasan elektroniku no impede atividade negosiu,  hakarak lakohi governu iha obrigasaun tenke hadia halo istalasaun ba lina elektrisidade iha Kapital Dili, atu nunee bele fo naroman ba komunidade sira hotu bele halo atividade.

Iha fatin hanesan Deputada Izilda Manuela da Luz Pereira Bankada CNRT hatete, iha loron rua udan tun, halo Ahi elektrisidade mate lakan iha kapital Dili, husu ba governu liu Ministeriu Obras Publiku Transporte Komunikasaun, tenke kontrola nunee asegura energia elektrisidade lakan 24 oras. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (22/12/2016). Josefa dos Santos

Suara Timor Lorosae

Ads Inside Post