Prezidente Taur Matan Ruak, horisehik hato’o parabéns ba serbisu hosi jornalista
sira ne’ebé “fó sai ona ba mundu kona-ba krimi iha Santa Cruz”, bainhira komemora
tinan 25 hosi masakre ne’ebé muda istória ba luta independénsia nian.
sira ne’ebé “fó sai ona ba mundu kona-ba krimi iha Santa Cruz”, bainhira komemora
tinan 25 hosi masakre ne’ebé muda istória ba luta independénsia nian.
“Masakre Santa Cruz akontese tinan 25 ona. Infelismente, iha mos masakre terivel seluk
iha ita rain. Maibé, masakre Santa Cruz maka hetan atensaun maka’as hosi
mundu internasionál, relasiona ho sakrifisiu hosi ita-ninia joven sira – no ita ninia
povu – tanba jornalista sira ne’e maka iha duni Santa Cruz, inklui jornalista
hosi nasaun seluk”, dehan Taur Matan Ruak.
“Imajen hirak ne’ebé maka jornalista sira ne’e grava no notisia sira ne’ebé sira hakerek,
espalla iha mundu tomak no fó sai kona-ba krimi ne’ebé akontese iha Santa Cruz,
12-novembru-1991”, hatutan tan Prezidente.
Iha 12-novembru-1991, hala’o misa no serimónia ida hodi fó omanejan ba
Sebastião Gomes, ne’ebé mate iha forsa indonézia ninia liman,
iha bairu Motael molok loron refere, no ema tokon-ba-tokon maka la’o bá to’o iha
rate Santa Cruz.
Durante la’o bá Santa Cruz, balun loke kartas no faixa protestu. Hodi halo forsa indonézia
sira, nervus no kria violénsia maka’as hasoru ema sira ne’e, no oho ema 250 resin.
Imajen hothotu kona-ba masakre Santa Cruz, ne’ebé rekolla hosi jornalista Max Stahl,
no ne’ebé halo ema barak foin hatene kona-ba problema Timor-Leste nian iha Dili,
bainhira liu tiha loron rua, iha 14-novembru-2014, ho intervensaun olandeza Saskia
Kouwenberg, ne’ebé tau subar kasete iha “bolsa” hosi roupa laran, tuir saida maka nia
konta ba Lusa.
Horisehik, Taur Matan Ruak rekoñese serbisu hosi "jornalista Allan Nairn no Amy Goodman
nian, iha Santa Cruz, tinan 1991", no liu-liu ba "Timor-Leste ninia belun bot, Max Stahl,
ne’ebé mos marka prezensa iha loron trájiku ne’e, tanba hosi ninia serbisu,
profesionalismu no ninia korajen maka hatudu ona ba mundu, kona-ba timor-oan
sira-ninia sakrifisiu iha nasaun ne’ebé okupa hosi Indonézia”.
"Ho nune’e, imprensa livre no valór jornalista nian, kontribui ona ba liberdade timor-oan
nian", dehan. Taur Matan Ruak hato’o mos “agradesimentu espesiál” ba jornalista hosi
ajénsia Lusa António Sampaio, tanba “fó sai ba mundu tomak, kona-ba luta hosi povu
maubere”.
Bainhira akontese masakre ne’e, António Sampaio iha hela Austrália, hodi akompaña mos
masakre refere hosi dok, ba imprensa portugeza.
"Liu tiha tinan rua nulu resin-lima, Timor-Leste hanesan nasaun independente no
liberdade imprensa permanese ho valór bot importánsia bot ida, hodi hato’o ba
sosiedade no sidadaun hothotu kontra violénsia no abuzu hothotu”,
nia dehan.
Ba Taur Matan Ruak, tempu ne’ebá "maka luta ba moris di’ak no dezenvolvimentu
siknifikativa hodi liberta nasaun", no timor-oan sira “hatudu sira-ninia kbi’it,
hanesan povu”.
Prezidente Taur ko’alia liu ba “sakrifisiu eroiku hosi joven barak, ne’ebé fó-aan kontra
okupsaun” no “ba libertasaun povu timor-oan nian”.
"Ha’u fó omenajen ba memória hosi mártires Santa Cruz no ba mos juven hothotu
ne’ebé mate iha masakre seluk ne’ebé akontese iha Dili nomós fatin seluk”, dehan hodi
rekoñese mos “família hirak ne’ebé sira-ninia oan feto no mane mate tanba defende
povu ninia dignidade no independénsia hosi ita rain”.
Iha loron fó omenajen ba mártires 12-novembru nian sira, ne’ebé mos hanesan Loron
Nasionál Juventude nian, Taur Matan Ruak apela “ba unidade nasaun, estabilidade nomós
dezenvolvimentu ba oras ne’e”.
Alénde ne’e nia mos haktuir kona-ba papel rezisténsia juvenil ba Frente Klandestina,
tanba halo planu hodi halo manifestasaun bá to’o rate Santa Cruz, no Komité 12 novembru
maka kontinua ho serbisu ne’e.
“Ohin (horisehik) hanesan mos selebrasaun ida, tanba horisehik maka hahú ho atividade
hosi Komité foun ida. Komité Orientadór ba Elaborasaun hosi Istória Organizasaun Luta
Juventude nian, ho nune’e ha’u hato’o ha’u-nia votu parabéns nomós estima pesoál ho
apoiu”, dehan.
SAPO TL ho Lusa - Foto PR Taur Matan Ruak / em SAPO TL
iha ita rain. Maibé, masakre Santa Cruz maka hetan atensaun maka’as hosi
mundu internasionál, relasiona ho sakrifisiu hosi ita-ninia joven sira – no ita ninia
povu – tanba jornalista sira ne’e maka iha duni Santa Cruz, inklui jornalista
hosi nasaun seluk”, dehan Taur Matan Ruak.
“Imajen hirak ne’ebé maka jornalista sira ne’e grava no notisia sira ne’ebé sira hakerek,
espalla iha mundu tomak no fó sai kona-ba krimi ne’ebé akontese iha Santa Cruz,
12-novembru-1991”, hatutan tan Prezidente.
Iha 12-novembru-1991, hala’o misa no serimónia ida hodi fó omanejan ba
Sebastião Gomes, ne’ebé mate iha forsa indonézia ninia liman,
iha bairu Motael molok loron refere, no ema tokon-ba-tokon maka la’o bá to’o iha
rate Santa Cruz.
Durante la’o bá Santa Cruz, balun loke kartas no faixa protestu. Hodi halo forsa indonézia
sira, nervus no kria violénsia maka’as hasoru ema sira ne’e, no oho ema 250 resin.
Imajen hothotu kona-ba masakre Santa Cruz, ne’ebé rekolla hosi jornalista Max Stahl,
no ne’ebé halo ema barak foin hatene kona-ba problema Timor-Leste nian iha Dili,
bainhira liu tiha loron rua, iha 14-novembru-2014, ho intervensaun olandeza Saskia
Kouwenberg, ne’ebé tau subar kasete iha “bolsa” hosi roupa laran, tuir saida maka nia
konta ba Lusa.
Horisehik, Taur Matan Ruak rekoñese serbisu hosi "jornalista Allan Nairn no Amy Goodman
nian, iha Santa Cruz, tinan 1991", no liu-liu ba "Timor-Leste ninia belun bot, Max Stahl,
ne’ebé mos marka prezensa iha loron trájiku ne’e, tanba hosi ninia serbisu,
profesionalismu no ninia korajen maka hatudu ona ba mundu, kona-ba timor-oan
sira-ninia sakrifisiu iha nasaun ne’ebé okupa hosi Indonézia”.
"Ho nune’e, imprensa livre no valór jornalista nian, kontribui ona ba liberdade timor-oan
nian", dehan. Taur Matan Ruak hato’o mos “agradesimentu espesiál” ba jornalista hosi
ajénsia Lusa António Sampaio, tanba “fó sai ba mundu tomak, kona-ba luta hosi povu
maubere”.
Bainhira akontese masakre ne’e, António Sampaio iha hela Austrália, hodi akompaña mos
masakre refere hosi dok, ba imprensa portugeza.
"Liu tiha tinan rua nulu resin-lima, Timor-Leste hanesan nasaun independente no
liberdade imprensa permanese ho valór bot importánsia bot ida, hodi hato’o ba
sosiedade no sidadaun hothotu kontra violénsia no abuzu hothotu”,
nia dehan.
Ba Taur Matan Ruak, tempu ne’ebá "maka luta ba moris di’ak no dezenvolvimentu
siknifikativa hodi liberta nasaun", no timor-oan sira “hatudu sira-ninia kbi’it,
hanesan povu”.
Prezidente Taur ko’alia liu ba “sakrifisiu eroiku hosi joven barak, ne’ebé fó-aan kontra
okupsaun” no “ba libertasaun povu timor-oan nian”.
"Ha’u fó omenajen ba memória hosi mártires Santa Cruz no ba mos juven hothotu
ne’ebé mate iha masakre seluk ne’ebé akontese iha Dili nomós fatin seluk”, dehan hodi
rekoñese mos “família hirak ne’ebé sira-ninia oan feto no mane mate tanba defende
povu ninia dignidade no independénsia hosi ita rain”.
Iha loron fó omenajen ba mártires 12-novembru nian sira, ne’ebé mos hanesan Loron
Nasionál Juventude nian, Taur Matan Ruak apela “ba unidade nasaun, estabilidade nomós
dezenvolvimentu ba oras ne’e”.
Alénde ne’e nia mos haktuir kona-ba papel rezisténsia juvenil ba Frente Klandestina,
tanba halo planu hodi halo manifestasaun bá to’o rate Santa Cruz, no Komité 12 novembru
maka kontinua ho serbisu ne’e.
“Ohin (horisehik) hanesan mos selebrasaun ida, tanba horisehik maka hahú ho atividade
hosi Komité foun ida. Komité Orientadór ba Elaborasaun hosi Istória Organizasaun Luta
Juventude nian, ho nune’e ha’u hato’o ha’u-nia votu parabéns nomós estima pesoál ho
apoiu”, dehan.
SAPO TL ho Lusa - Foto PR Taur Matan Ruak / em SAPO TL